Mape uma

Šta su uopšte mape uma?

Kada se istovremeno aktiviraju leva i desna hemisfera mozga, naš um funkcioniše sto puta bolje! Mape uma sadrže elemente koji drže paznju i leve i desne strane mozga i možemo lakše i brže da pamtimo informacije posmatrajući različite boje, slike i asocijacije. Istovremeno, mape uma jasno naglašavaju i izvlače ključne elemente, odvajajući umesto nas bitno od nebitnog, što nam oslobađa dodatno vreme koje bismo potrošili na nebitne detalje.

Klasičnim načinom učenja aktivna je samo LEVA moždana hemisfera, dok DESNA moždana hemisfera uglavnom nije zastupljena (kao da je zatvorena). Mape uma su savršen način za organizovanje mnoštva informacija na samo jednom komadu papira. Cela knjiga moće biti prepričana na ovaj način, omogućavajući korisniku da se seti samo važnih stvari kasnije, bez previše detalja. U ovome je poenta! Naš mozak voli da pamti samo glavne ideje i ključne reči. Mape uma su moćna grafička tehnika kojom se povećava potencijal učenja. Skiciranje ovih mapa može se primeniti na svaki aspekt našeg života pa tako i na učenje jezika.

Kako su nastale mape uma?

Pa hajde onda prvo da kazemo nešto o onome ko je izumeo mape uma. Tony Buzan je diplomirani psiholog i naučnik rođen 1942. godine koji je proučavao praktičnu psihologiju, način funkcionisanja našeg mozga sa fokusom na intelektualne i kreativne mogućnosti čoveka. Autor je knjiga koje su prodate u milionima primeraka” How to Mind Map: The Thinking Tool That Will Change Your Life “, “Speed Reading”, ”Make the Most of Your Mind” i ” Use Both Sides of Your Brain”. Crtajući mape uma omogućio je milionima ljudi širom sveta da koriste svoj mozak efikasnije.

Zašto su mape uma tako korisne?

 

Prvo one sadrze sve elemente koje stimulišu obe hemisfere našeg mozga. Leva hemisfera – logička hemisferase koristi za analiziranje, brojeve i reči, za logiku i liste. Desna ili kreativna hemisfera mozga je odgovorna za povezivanje, prostornu orjentaciju, boje, ritam, maštu i sanjarenje.

Mape uma objedinjuju sve ove funkcije. Zato pamćenje postaje celovito a ne polovično ili delimično (što je slučaj kada se koristi samo leva moždana hemisfera). Zapitajte se samo čega se i koliko sećate DANAS sa Vaših ispita sa fakulteta koje ste uspešno nekada položili? Da ste ispite polagali koristeći mape uma, potreban bi Vam bio samo jedan pogled na mapu odnosnog predmeta i Vi biste imali momentalno celokupno sećanje na materiju položenog ispita. Razlika je evidentna, zar ne?